Gornja ploča prikazuje prognozu za Common Air Quality Index (CAQI) koji se u Europi koristi od 2006. godine. To je broj na ljestvici od 1 do 100, pri čemu niska vrijednost (zelene boje) znači dobru kvalitetu zraka, a visoka vrijednost (crvene boje) lošu kvalitetu zraka. CAQI kodiranje boja koristi se u svim panelima prognoze onečišćenja zraka meteograma kako bi se naznačila razina onečišćenja. Za prognozu peludi ne postoje službene smjernice za kodiranje boja, jer pelud nije dio prognoze Air Quality Indexa. Air Quality Index definira se zasebno uz ceste ("roadside" indeks) ili udaljeno od cesta ("background" indeks). meteoblue koristi "background" indeks, jer meteorološki modeli ne mogu reproducirati male razlike uz ceste. Stoga će mjerenja uz ceste pokazivati veće vrijednosti od ovdje prognoziranih.
Drugi panel prikazuje prognozu čestica (PM i pustinjske prašine) za 2 Mai. Atmosferske lebdeće čestice (PM) su mikroskopska kruta ili tekuća tvar suspendirana u zraku. Izvori lebdećih čestica mogu biti prirodni ili antropogeni. Najveću zabrinutost za javno zdravlje predstavljaju čestice dovoljno male da se mogu udahnuti u najdublje dijelove pluća. Te su čestice promjera manjeg od 10 mikrona (otprilike 1/7 debljine ljudske vlasi) i definiraju se kao PM10. One su mješavina materijala koji mogu uključivati dim, čađu, prašinu, sol, kiseline i metale. Lebdeće čestice nastaju i kada plinovi koje ispuštaju motorna vozila i industrija prolaze kemijske reakcije u atmosferi. PM10 je vidljiv golim okom kao sumaglica koju smatramo smogom. PM10 spada među najštetnije od svih onečišćivača zraka.
- PM10 može povećati broj i težinu napada astme
- PM10 uzrokuje ili pogoršava bronhitis i druge plućne bolesti
- PM10 smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija
PM10 uključuje i fine lebdeće čestice definirane kao PM2.5, koje su fine čestice promjera 2,5 μm ili manje. Smatra se da najveći utjecaj onečišćenja zraka česticama na javno zdravlje proizlazi iz dugotrajne izloženosti PM2.5:
- PM2.5 povećava dobno specifičan rizik smrtnosti, osobito od kardiovaskularnih uzroka.
Pustinjska prašina sastoji se od čestica manjih od 62 μm koje potječu iz pustinja. Čestice prašine često su male, što dovodi do visokih koncentracija PM10 i PM2.5 te svih povezanih utjecaja na zdravlje.
Prognoze koncentracija plinova koji zagađuju zrak prikazane su u trećem panelu. Ozone (O₃) onečišćenje u donjoj troposferi uglavnom nastaje u urbanim područjima. Ozone može:
- Otežati duboko i snažno disanje
- Uzrokovati kratkoću daha i bol pri dubokom udahu
- Uzrokovati kašalj te bol ili grebanje u grlu
- Izazvati upalu i oštetiti dišne putove
- Pogoršati plućne bolesti poput astme, emfizema i kroničnog bronhitisa
- Povećati učestalost napada astme
- Učiniti pluća podložnijima infekcijama
- Nastaviti oštećivati pluća čak i kada simptomi nestanu
- Uzrokovati kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB)
Sumporni dioksid (SO₂) je plin koji je nevidljiv i ima neugodan, oštar miris. Lako reagira s drugim tvarima stvarajući štetne spojeve, poput sumporne kiseline, sumporaste kiseline i sulfatnih čestica.
- Kratkotrajna izloženost SO₂ može oštetiti ljudski dišni sustav i otežati disanje.
- SO₂ i drugi sumporni oksidi mogu pridonijeti kiselim kišama, koje mogu naštetiti osjetljivim ekosustavima.
- Djeca, starije osobe i osobe koje boluju od astme posebno su osjetljive na učinke SO₂.
Dušikov dioksid (NO₂) je crvenkasto-smeđi plin karakterističnog oštrog, nagrizajućeg mirisa i važan je zagađivač zraka. Glavni izvor dušikova dioksida je izgaranje fosilnih goriva: ugljena, nafte i plina. Većina dušikova dioksida u gradovima potječe iz ispušnih plinova motornih vozila. Dušikov dioksid važan je zagađivač zraka jer pridonosi stvaranju Ozone, što može imati značajne posljedice za ljudsko zdravlje.
- NO₂ izaziva upalu sluznice pluća i može smanjiti imunitet na plućne infekcije
- NO₂ uzrokuje probleme poput piskanja pri disanju, kašlja, prehlade, gripe i bronhitisa
Odricanje od odgovornosti
Europska komisija, ECMWF niti meteoblue ne snose odgovornost za bilo kakvu uporabu prognoznih informacija prikazanih ovdje. Prognoze se dobivaju iz atmosferskog modela rezolucije 12 km. Rezultati možda nisu dovoljno korelirani sa stvarnim koncentracijama. Molimo posavjetujte se s vašom lokalnom agencijom za kvalitetu zraka, osobito u slučaju vrhunca onečišćenja ili upozorenja na onečišćenje.
